Hrvatska katolička misija u Gornjoj Austriji Katholische Kroatenseelsorge in Oberösterreich

Šesta uskrsna nedjelja Braćo i sestre, Jučer smo započeli sa svetim misama na hrvatskom jeziku. Hvala svima koji su se jučer lijepo pridržavali propisanih mjera i tako nama svećenicima bili od velike pomoći. A prošlih smo nedjelja govorili o krjepostima. Rekli smo da postoje četiri osnovne krjeposti, a to tu razboritost, pravednost, umjerenost i jakost. Ako se ne drži tih glavnih, a još iz zovemo stožernih krjeposti, čovjekovo razmišljanje pa i ponašanje obično završi u zabludi. Krjeposti se moraju naučiti. One se još mogu nazvati i dobre navike. I recimo još i to da ima nekih koji ovaj nauk o krjepostima drže zastarjelim. Imate danas romantičara koji kažu da se svo čovjekovo ponašanje može svesti na osjećaje – kao da bi ono što čovjek osjeća kao ugodno, moralo biti i moralno ispravno! Lopov se lijepo osjeća kada broji opljačkani novac. To što se on lijepo osjeća, nipošto ne znači da je učinio dobro djelo! S druge pak strane, ima slučajeva kad oca tijelo boli sve do zadnje košćice i ne osjeća se ugodno, ali je sretan jer je napravio poštenoga posla i time dobro djelo za svoju obitelj. Rekli smo da je umjerenost krjepost koja nas uči pravoj mjeri, da je jakost krjepost koja nam govori koliko hrabri i odvažni moramo biti. A na temelju čega mi to možemo znati? Kad je umjerenost u sredini? Što to nama kaže kad je nešto u pravoj mjeri? Mi to znamo po prvoj i najvažnijoj krjeposti – koju smo namjerno ostavili za kraj – a to je razboritost. Ona upravlja svim ostalim krjepostima i bez nje čak i pobožne i plemenite misli i djela mogu postati zabluda i pogreška. Što je dakle razboritost? Razborit čovjek je onaj čovjek koji je uočio pravi cilj svojega života i odredio prava sredstva da dođe do toga cilja! Cilj i sredstva! Kada mladić kaže da mu je cilj oženiti se, osnovati vlastitu obitelj – to znači imati dobar cilj! Ali za ostvarenje toga cilja mora imati i dobra sredstva: da završi škole i da se nauči raditi. Evo ti sad naopakog svijeta koji se sav pogubio pa danas imamo svašta. Imate političara koji ima doduše plemetiti cilj da sagradi mještanima cestu u selu, ali za to pokrade pola novca iz državne blagajne. Imao je dobar cilj, ali je izabrao krivi put do cilja pa je sve upropastio. Da je cestu pozlatio, to više ne bi bilo dobro djelo! A što je nama vjernicima cilj? Cilj nam je društvo sa Bogom u vječnosti. Sredstva koja pritom upotrebljavamo su: sakramenti, molitva, žrtva i pokora. Krjepost razboritosti je prava i lijepa krepost koja mora resiti svakog katolika. Valja za nju moliti i u njoj se vježbati, na sebe paziti i druge učiti. Amen. Dragi prvopričesnici_9.0 Prošli puta smo napisali nešto o trima vrstama kajanja. Kao što sam prošli puta najavio, danas će biti mala provjera znanja. Ove tri rečenice prepišite u svoje bilježnice, a onda odgovorite na pitanja: 1. Mario je jučer ukrao loptu od prijatelja Joze. Na nagovor mame, Mario ode na ispovijed, ali mu ne pada na pamet da vrati loptu i popravi štetu. O kakvom se ovdje kajanju radi? 2. Ivana je, da se ne sazna da je ona učinila grijeh, sve svalila na mlađeg brata Jozu. Zna da je pogrešno to što je učinila i da bi ju Bog mogao kazniti pa ode na ispovijed. O kakvom se ovdje kajanju radi? 3. Gospodin Ježić je donedavna živio grešnim životom, ali se obratio. Postalo mu je jasno kako je nezahvalno živio prema Bogu, koji je za njega umro na križu. U sebi donese odluku da nikada više ne vrijeđa Boga svojim grijesima. O kakvom se ovdje kajanju radi? Dragi krizmanici_9.0 Nastavljamo sa lekcijama o krjepostima. Danas ćemo nešto zapisati o krjeposti umjerenosti. Prepišite u svoje bilježnice slijedeće rečenice: Umjerenost je krjepost koja nas u željama i postupcima uči pravoj mjeri. Našoj želji da jednom postignemo sreću u nebu nema granica, ali ona se može postići tek ako budemo imali mjere ovdje na zemlji. Bog je u čovjekovu narav ugradio strasti, nagone i želje koje služe tomu da održava svoj život, da se osjeća poštovanim i sretnim. Ali ako u nagonima i željama ne bude pravog vodstva, one postaju slijepe i vode čovjeka u propast. Zato je potrebno imati pravu mjeru i tomu nas uči krjepost umjerenosti. Što je duhovna pričest? Pod duhovnom pričešću se podrazumjeva čin pobožnosti koji se preporuča onima koji ne bi iz različitih razloga (bolest, odsutnost svete mise radi putovanja, rastavljeni pa ponovno civilno vjenčani, boravak na duže vrijeme u zemljama u kojima nema svećenika niti mise) mogli pristupiti svetoj pričesti. U ovim okolnostima pandemije korna virusa mnogi su biskupi pozvali vjernike na duhovnu pričest. To znači da se prisjete i posvijeste si Kristovu prisutnost u svetoj hostiji i zažele jednoć se sjediniti s Njim u vječnosti kada sada - radi različitih okolnosti to ne mogu u svetoj misi. Za to pomažu lijepe molitve i euharistijske pjesme. Evo jedne od njih koju možete poslušati i na youtube kanalu ( https://www.youtube.com/watch?v=TLv4KGE8Cgg ) : O, Isuse, o moj Spasitelju, ispuni mi srca vruću želju. Pogledaj me iz hostije svete, da mi misli za tobom polete. Riječ ljubavi milo mi prozbori, srce svoje srcu mi otvori. Da ugledam Srca tvoga plamen, da te ljubim u sve vijeke. Amen. Servus mlađarijo! Zar se i to moglo dogoditi da se disko klubovi i kafići zatvore? Osim što neki od vas rade, a neki imaju i školu preko interneta, nije li tako da se ima viška vremena koje bi se rado potrošilo u omiljenom kafiću sa omiljenim društvom? Pa kad ne može ovih dana tako, mnogi vrijeme provode pred kompjuterom i za igricama. Zar nije ovo onda dobra prigoda - kad ste već pred kompjuterskim ekranom - da se upoznate sa herojskim primjerima života pojedinih ljudi. Ovoga tjedna predlažem da pogledate na youtube-u trodjelni video pod nazivom Die Macht des Gebetes ( https://www.youtube.com/watch?v=JbQRVxGe2jA ). Osim u knjizi pod nazivom Tödliche Schatten, tröstendes Licht , Franziskanerpater Gereon Goldmann prepričava u ovom videu svoj život za koji sam kaže da se njemu nije dogodio već nekom drugome, ni sam u to ne bi vjerovao. Od odrastanja bez majke, preko teškog školovanja u okolnostima nacističke diktature, odsluženja vojnog roka te ratnog i zarobljeničkog puta do ostvarenja životnog sna – misionara u Japanu. Kroz sve izazove i kušnje života vodila ga je snaga i utjeha svete molitve! Dragi mladi, ovo je film koji će vas doslovno prikovati za naslonjač! Viel Spass! Vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike odgađa se dok su na snazi mjere opreza od corona virusa!

RASPORED MISNIH SLAVLJA NA HRVATSKOM JEZIKU U GORNJOJ AUSTRIJI OD 16. 05. 2020. Od 15. 05. 2020. dopuštaju se misna slavlja u crkvama tako da se maksimalan broj prisutnih vjernika određuje prema veličini crkve u odnosu 1 osoba na 10 m2. To znači da je za svaku crkvu definiran broj vjernika. Za nas to znači slijedeće: Braunau am Inn - 20 osoba. St. Martin im Innkreis - 38 osoba. Vöcklabruck - 30 osoba. Wels - 130 osoba. Kremsmünster - 180 osoba Linz - 80 osoba. Broj je sa 65 povećan na 80 do početka prve mise. Prošlo je već tjedan dana otkako smo počeli sa misnim slavljima na hrvatskom jeziku. S obzirom da se jako dobro pridržavamo podjele po mjestu stanovanja, svakako je uputno da i više članova jedne obitelji dođu na svetu misu. Subota, 23. 05. 2020: St. Martin im Innkreis u 16:30 (samo vjernici iz Ried im Innkreis) Bad Ischl u 17:45 Nedjelja, 24. 05. 2020: Linz u 11:00 Wels u 13:00 (samo vjernici: Neustadt (Wels) Kremsmünster u 15:00 Vöcklabruck u 17:00 (samo Regau) Steyr u 17:00 Ponedjeljak, 25. 05. 2020: Vöklabruck u 19:00 (samo vjernici iz Puchheim-a) Utorak, 26. 05. 2020: Wels u 19:00 (samo vjernici: Pernau kao i Thalheim, Schleissheim, Steinhaus, Sattledt) Subota, 30. 05. 2020: St. Martin im Innkreis u 16:30 (samo Utzenaich, Riedau, Zell an der Pram) Bad Ischl u 17:45 Nedjelja, 31. 05. 2020 - Pedesetnica - Duhovi Linz u 11:00 Wels u 13:00 (samo vjernici iz Marchtrenk-a i okolice: Buchkirchen, Holzhausen) Kremsmünster u 15:00 Vöcklabruck u 17:00 (samo vjernici iz Attnang-a) Steyr u 17:00 Ponedjeljak, 01. 06. 2020 - Duhovski ponedjeljak Linz u 11:00 Wels u 13:00 (samo Grieskirchen i okolica, Pich/Wels, Lambach, Edt/Lambach, Neukirchen/L., Galspach, Gaspoltshofen) Vöcklabruck u 17:00 (samo Redlham i Schwanenstadt) Smjernice za slavlje svete mise: - osoba koja je naručila misu za svoje pokojne (i samo ta osoba!) neka dođe na misu bez obzira je li njegov/njezin dio grada na redu - radi ograničenja broja vjernika na misi, mora se poštivati podjela po mjestima stanovanja kao gore navedeno. - pred ulazom u crkvu bit će redari koji će nas uputiti u crkvu i podsjetiti na pravila ponašanja. - u crkvama će biti označena mjesta gdje se smije i ne smije sjesti/stajati pa to poštujmo. Nitko nema rezervirano mjesto u crkvi. - na sve mise se mora donijeti maska za lice - izbjegavati okupljanja kod ulaska i izlaska u crkvu - bez pružanja ruke prilikom Pružite mir jedni drugima - pričest samo na ruku - bez pjevanja na misi - starijima među nama se i dalje preporuča da prate misu preko televizije. - radi ograničenja broja vjernika na misi, bilo bi preporučljivo da se u obitelji dogovore tko će kada ići na misu. - molimo mlade i sve kojima je dostupan internet da se pobrinu da ovaj raspored svetih misa dođe i do onih članova obitelji i rodbine kojima internet nije svakidašnja stvar pa bi mogli ostati neinformirani. Hvala. Smjernice za slavlje svetog krštenja: - kao i do sada dogovoriti termin sa svećenikom i priložiti dokumente - slavlju u crkvi mogu pristupiti samo najuži članovi obitelji - do 10 osoba. Smjernice za slavlje prve svete pričesti: - u biskupiji Linz odgođeno do početka mjeseca srpnja (Juli) Smjernice za slavlje sakramenta ženidbe: - kao i do sada sve dogovarati sa svećenikom/vjenčateljem - slavlju u crkvi mogu pristupiti samo najuži članovi obitelji - do 10 osoba Smjernice za slavlje sprovoda: - obavijestiti svećenika o smrtnom slučaju - dogovoriti termin sa upravom groblja (Friedhofverwaltung) - na ispraćaju smije biti do 30 osoba

Hrvatska katolička misija u Gornjoj Austriji Kath. Kroatenseelsorge OÖ

Šesta uskrsna nedjelja Braćo i sestre, Jučer smo započeli sa svetim misama na hrvatskom jeziku. Hvala svima koji su se jučer lijepo pridržavali propisanih mjera i tako nama svećenicima bili od velike pomoći. A prošlih smo nedjelja govorili o krjepostima. Rekli smo da postoje četiri osnovne krjeposti, a to tu razboritost, pravednost, umjerenost i jakost. Ako se ne drži tih glavnih, a još iz zovemo stožernih krjeposti, čovjekovo razmišljanje pa i ponašanje obično završi u zabludi. Krjeposti se moraju naučiti. One se još mogu nazvati i dobre navike. I recimo još i to da ima nekih koji ovaj nauk o krjepostima drže zastarjelim. Imate danas romantičara koji kažu da se svo čovjekovo ponašanje može svesti na osjećaje – kao da bi ono što čovjek osjeća kao ugodno, moralo biti i moralno ispravno! Lopov se lijepo osjeća kada broji opljačkani novac. To što se on lijepo osjeća, nipošto ne znači da je učinio dobro djelo! S druge pak strane, ima slučajeva kad oca tijelo boli sve do zadnje košćice i ne osjeća se ugodno, ali je sretan jer je napravio poštenoga posla i time dobro djelo za svoju obitelj. Rekli smo da je umjerenost krjepost koja nas uči pravoj mjeri, da je jakost krjepost koja nam govori koliko hrabri i odvažni moramo biti. A na temelju čega mi to možemo znati? Kad je umjerenost u sredini? Što to nama kaže kad je nešto u pravoj mjeri? Mi to znamo po prvoj i najvažnijoj krjeposti – koju smo namjerno ostavili za kraj – a to je razboritost. Ona upravlja svim ostalim krjepostima i bez nje čak i pobožne i plemenite misli i djela mogu postati zabluda i pogreška. Što je dakle razboritost? Razborit čovjek je onaj čovjek koji je uočio pravi cilj svojega života i odredio prava sredstva da dođe do toga cilja! Cilj i sredstva! Kada mladić kaže da mu je cilj oženiti se, osnovati vlastitu obitelj – to znači imati dobar cilj! Ali za ostvarenje toga cilja mora imati i dobra sredstva: da završi škole i da se nauči raditi. Evo ti sad naopakog svijeta koji se sav pogubio pa danas imamo svašta. Imate političara koji ima doduše plemetiti cilj da sagradi mještanima cestu u selu, ali za to pokrade pola novca iz državne blagajne. Imao je dobar cilj, ali je izabrao krivi put do cilja pa je sve upropastio. Da je cestu pozlatio, to više ne bi bilo dobro djelo! A što je nama vjernicima cilj? Cilj nam je društvo sa Bogom u vječnosti. Sredstva koja pritom upotrebljavamo su: sakramenti, molitva, žrtva i pokora. Krjepost razboritosti je prava i lijepa krepost koja mora resiti svakog katolika. Valja za nju moliti i u njoj se vježbati, na sebe paziti i druge učiti. Amen. Dragi prvopričesnici_9.0 Prošli puta smo napisali nešto o trima vrstama kajanja. Kao što sam prošli puta najavio, danas će biti mala provjera znanja. Ove tri rečenice prepišite u svoje bilježnice, a onda odgovorite na pitanja: 1. Mario je jučer ukrao loptu od prijatelja Joze. Na nagovor mame, Mario ode na ispovijed, ali mu ne pada na pamet da vrati loptu i popravi štetu. O kakvom se ovdje kajanju radi? 2. Ivana je, da se ne sazna da je ona učinila grijeh, sve svalila na mlađeg brata Jozu. Zna da je pogrešno to što je učinila i da bi ju Bog mogao kazniti pa ode na ispovijed. O kakvom se ovdje kajanju radi? 3. Gospodin Ježić je donedavna živio grešnim životom, ali se obratio. Postalo mu je jasno kako je nezahvalno živio prema Bogu, koji je za njega umro na križu. U sebi donese odluku da nikada više ne vrijeđa Boga svojim grijesima. O kakvom se ovdje kajanju radi? Dragi krizmanici_9.0 Nastavljamo sa lekcijama o krjepostima. Danas ćemo nešto zapisati o krjeposti umjerenosti. Prepišite u svoje bilježnice slijedeće rečenice: Umjerenost je krjepost koja nas u željama i postupcima uči pravoj mjeri. Našoj želji da jednom postignemo sreću u nebu nema granica, ali ona se može postići tek ako budemo imali mjere ovdje na zemlji. Bog je u čovjekovu narav ugradio strasti, nagone i želje koje služe tomu da održava svoj život, da se osjeća poštovanim i sretnim. Ali ako u nagonima i željama ne bude pravog vodstva, one postaju slijepe i vode čovjeka u propast. Zato je potrebno imati pravu mjeru i tomu nas uči krjepost umjerenosti. Što je duhovna pričest? Pod duhovnom pričešću se podrazumjeva čin pobožnosti koji se preporuča onima koji ne bi iz različitih razloga (bolest, odsutnost svete mise radi putovanja, rastavljeni pa ponovno civilno vjenčani, boravak na duže vrijeme u zemljama u kojima nema svećenika niti mise) mogli pristupiti svetoj pričesti. U ovim okolnostima pandemije korna virusa mnogi su biskupi pozvali vjernike na duhovnu pričest. To znači da se prisjete i posvijeste si Kristovu prisutnost u svetoj hostiji i zažele jednoć se sjediniti s Njim u vječnosti kada sada - radi različitih okolnosti to ne mogu u svetoj misi. Za to pomažu lijepe molitve i euharistijske pjesme. Evo jedne od njih koju možete poslušati i na youtube kanalu ( https://www.youtube.com/watch?v=TLv4KGE8Cgg ) : O, Isuse, o moj Spasitelju, ispuni mi srca vruću želju. Pogledaj me iz hostije svete, da mi misli za tobom polete. Riječ ljubavi milo mi prozbori, srce svoje srcu mi otvori. Da ugledam Srca tvoga plamen, da te ljubim u sve vijeke. Amen. Servus mlađarijo! Zar se i to moglo dogoditi da se disko klubovi i kafići zatvore? Osim što neki od vas rade, a neki imaju i školu preko interneta, nije li tako da se ima viška vremena koje bi se rado potrošilo u omiljenom kafiću sa omiljenim društvom? Pa kad ne može ovih dana tako, mnogi vrijeme provode pred kompjuterom i za igricama. Zar nije ovo onda dobra prigoda - kad ste već pred kompjuterskim ekranom - da se upoznate sa herojskim primjerima života pojedinih ljudi. Ovoga tjedna predlažem da pogledate na youtube-u trodjelni video pod nazivom Die Macht des Gebetes ( h t t p s : / / w w w . y o u t u b e . c o m / w a t c h ? v = J b Q R V x G e 2 j A ) . Osim u knjizi pod nazivom Tödliche Schatten, tröstendes Licht , Franziskanerpater Gereon Goldmann prepričava u ovom videu svoj život za koji sam kaže da se njemu nije dogodio već nekom drugome, ni sam u to ne bi vjerovao. Od odrastanja bez majke, preko teškog školovanja u okolnostima nacističke diktature, odsluženja vojnog roka te ratnog i zarobljeničkog puta do ostvarenja životnog sna – misionara u Japanu. Kroz sve izazove i kušnje života vodila ga je snaga i utjeha svete molitve! Dragi mladi, ovo je film koji će vas doslovno prikovati za naslonjač! Viel Spass! Vjeronauk za prvopričesnike i krizmanike odgađa se dok su na snazi mjere opreza od corona virusa!

index
o nama
Artikel
Vjeronauk
duhovni impuls
Raspored
Kontakt
djeca i mladi

Povijest misije Početak dušebrižništva za Hrvate u Gornjoj Austriji bilježi se već od prvih mjeseci po završetku Drugog svjetskog rata. Tu se zaustavljaju brojne izbjeglice koje odlaze iz Hrvatske zbog uspostave komunističke diktature. Mnogima je pak Austrija prolazna stanica za druge europske ili prekomorske zemlje. Izbjeglice se smještaju u prihvatne centre ili izbjegličke logore. Najpoznatiji je Asten kod Linza. U logorima pastoralno djeluju hrvatski svećenici koji sa nekolicinom suradnika ne djeluju samo kao dušobrižnici već se bave raznim poslovima jer kao intelektualci i osobe od povjerenja lakše postižu ono što je običnom svijetu teže. Tako se bave prevođenjem dokumenata ili pripremanjem dokumenata za dobivanje viza za druge zemlje, često je njihov rad humanitarne i socijalne naravi, ponekad i prosvjetiteljske jer je hrvatskim izbjeglicama u tuđini trebalo pružiti sve: i domaću hrvatsku riječ i duhovnu utjehu i snagu. Bogoslužja za Hrvate po prvi se puta slave već u sijećnju 1946. godine u izbjegličkom logoru Asten pokraj Linza. Ondje je tada moglo biti oko 1500 izbjeglica iz Hrvatske. Prvi svećenik koji je tada djelovao među Hrvatima zvao se fra Pio Fržop. Među onima koji su u tim početcima ostavili dublji trag, svakako se mora spomenuti fra Mirko Čović, svećenik i franjevac splitske provincije Presvetog Otkupitelja koji dozvolu za rad od Biskupije Linz dobiva već 17. veljače 1946. godine. Uz njega se u tim početcima osobito spominje vrijedni svećenik svetoga života vlč. Vilim Cecelja, koji će kasnije otići u Salzburg i ondje djelovati sve do smrti 1989. godine. Obojica svećenika će se sve vrijeme svoga boravka i rada u Austriji nadopunjavati i tako dobro surađivati da ih se slobodno može nazvati kamenom temeljcem hrvatskog dušobrižništva u Austriji. Njih dvojica dugo surađuju na izdavanju Glasnika Srca Isusova i Marijna , časopisa za čuvanje vjerske i kulturne svijesti među Hrvatima u inozemstvu. A već spomenuti fra Pio Fržop u logoru čak piše katekizam za odrasle prigodnog naziva Vjernik u tuđini . Sa šezdesetim gdinama 20. stoljeća počinje nova faza hrvatskog dušobrižništva. Veći broj Hrvata počinje se doseljavati iz tadašnje Jugoslavije kao privremena radna snaga. Pastoralni rad sa privremenim radnicima odn. gastarbeiterima postaje zahtjevniji pa biskupi iz domovine sa dozvolom i pokroviteljstvom austrijskih biskupa šalju nove svećenike jer kontakti vjernika sa starijim poslijeratnim svećenicima često bivaju opterećeni negodovanjem predstavnika jugoslavenskog režima. Prvi svećenik koji je stigao u Linz sa dekretom iz domovine zvao se vlč. Anton Mrakovčić, svećenik Krčke biskupije. Bilo je to 1966. godine, a godinu dana poslije dolazi i isusovački pater Josip Müller. Nije se dugo zadržao u Linzu pa na njegovo mjesto dolazi fra Alfons Kupres, franjevac trećoredac iz Zagreba. Mrakovčić i Kupres ostaju u Gornjoj Austriji sve do 1975. godine. Novi zamah u dušobrižničkom radu počinje sa dolaskom franjevaca Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda iz Zagreba. Tako 1975. godine dolazi fra Zlatko Papac i ostaje dvadesetak godina. Od toga vremena se dušebrižništvo jače organizira i dobiva naziv Hrvatska katolička misija koje će ostati do danas. Devedesetih godina prošlog stoljeća, protjerani ratnim vihorom Domoviskog rata dolazi veliki broj izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, osobito iz gradova Uskoplje, Bugojno i Kotor Varoš. U tako dugom mandatu kao i fra Zlatko djelovat će i fra Josip Tretnjak koji u Linz dolazi 1993. i ostaje sve do 2014. godine. Danas se bogoslužje na hrvatskom jeziku održava u deset gradova i mjesta. Procjenjuje se da bi u Gornjoj Austriji moglo biti oko 15 tisuća Hrvata. hkm-linz © Zusammenfassung Die Anfänge kroatischer katholischer Seelsorge reichen bis in die ersten Monate nach Ende des Zweiten Weltkrieges zurück. Schon im Jänner 1946 findet der katholische Gottesdienst in kroatischer Sprache im Flüchtlingslager Asten statt, wo sich kroatische Flüchtlinge niedergelassen haben. Viele von ihnen waren wegen Einführung kommunistischer Diktatur in ihrer Heimat auf der Flucht. Unter ihnen wirkten kroatische Priester, die selbst vom gleichen Regime verfolgt wurden. Mit der Zuwanderung der Gastarbeiter nach Oberösterreich in den sechzigen Jahren des 20. Jhd., bekommt die Kroatenseelsorge neue Impulse, denn es kommen auch neue Priester aus der Heimat. Die Koordination der Pastoralarbeit der kroatischen katholischen Missionen in Österreich werden den Franziskanern der kroatischen Franziskanerprovinz von Zagreb anvertraut. Eine besondere Aufgabe an die Kroatenseelsorge stellten die Anfänge der Neunziger Jahre des letzten Jahrhunderts dar, als viele kroatische Kriegsflüchtlinge ihre Heimat, Bosnien und Herzegowina, verlassen mussten. Heute finden die Gottesdienste in kroatischer Sprache, in 10 Städten und Ortschaften in Oberösterreich, statt. Geschätzt leben heute ca. 15 Tausend Kroaten in Oberösterreich. hkm-.linz ©

„Mir vama, Hrvati, koji stradate, koji patite, i za ljubavlju i slobodom ljudskom čeznete u sjeni Njegovog žuljevitog, krvavog križa! Vjerujte, vjerujte, spasit će vas vjera, a pošto je vjera i hrvatska sloboda, vjerujte u slobodu i radite za nju kao dvanaest neukih apoštola koji snagom vjere i svetog uvjerenja osvojiše svijet.” Antun Gustav Matoš

Logor u Astenu

Prvotno je služio kao kamp za obuku njemačkih vojnika, a po završetku Drugog svjetskog rata, radi dobrog položaja i izrađene infrastrukture, poslužio je za tisuće izbjeglica koje su bježale pred komunističkim diktaturama. Tako je kroz izbjeglički logor u Astenu prošlo i mnogo Hrvata na nepovratan put u druge europske, ali i u mnoge prekomorske zemlje.

Vlč. Vilim Cecelja

Nakon liječenja u bolnici časnih sestara u Krenglbachu kod Welsa, stavio se na raspolaganje fra Mirku Čoviću i s njim obilazio izbjegličke logore po Gornjoj Austriji i tu okupljao Hrvate i pružao svećeničku, karitativnu i drugu pomoć. Iz kasnijih godina osobito je brojim vjernicima ostalo u sjećanju njegovo hodočašće u Maria Puchheim i u marijansko svetište Pöstlingberg kod Linza.

Fra Pio Fržop

Kronika austrijske župe u Astenu spominje kao prvog hrvatskog svećenika franjevca fra Pia Fržopa. Nije se u Astenu dugo zadržao, nego je u Italiji nastavio studij, ali i ondje pomagao u izbjegličkim logorima koji su poslije rata bili puni Hrvata. Osim pastoralno, fra Pio je bio poznat i po izdavačkom radu. U Astenu je izdao katekizam, a kasnije i malo poznato djelo Tragedija Hrvata u kojoj opisuje događaje s kraja drugog svjetskog rata.

Logor u Astenu

Vlč. Vilim Cecelja

Fra Pio Fržop

Logor u Astenu

Vlč. Vilim Cecelja

Zašto su nam potrebni sakramenti ?

Sakramenti su nam potrebni da bismo nadrasli maleni ljudski život i po Isusu postali kao Isus: djeca Božja u slobodi i slavi. U KRŠTENJU se ljudska djeca, koja su bila izgubljena, rađaju kao djeca Božja; u POTVRDI slabi ljudi postaju jaki; u ISPOVIJEDI krivci postaju pomireni; u EUHARISTIJI gladni postaju kruh za druge; ŽENIDBOM kao i SVEĆENIČKIM REĐENJEM pojednici postaju službenici ljubavi; BOLESNIČKIM POMAZANJEM bolesni i slabi dobivaju utjehu i snagu. Sakrament u svim sakramentima jest sam Isus. U njemu, iz izgubljenosti i traženja samih sebe, prerastamo u pravi život, koji nikada ne prestaje. (Katekizam za mlade, br. 173)

Krštenje

Prijava za sakrament krštenja Roditelji koji žele da im djeca budu krštena na hrvatskom jeziku i upisana u maticu krštenih naše misije, javljaju se dušebrižniku otprilike mjesec dana prije krštenja. Kod ugovaranja termina, dostavlja se i nužna dokumentacija: • Rodni list djeteta - Geburtsurkunde • Podatci o krštenju i vjenčanju roditelja • Posvjedočenje za kuma/kumu Krštenja se uglavnom slave u onim crkvama i župama u kojima se slavi sv. misa na hrvatskom jeziku. Sakrament se slavi subotom bez sv. mise ili nedjeljom za vrijeme sv. mise.

Euharistija

Prijava za sakrament prve pričesti Roditelji koji žele da im djeca prime sakrament prve svete pričesti u našoj misiji i na hrvatskom jeziku, trebaju prijaviti svoju djecu u mjesecu rujnu, s početkom školske i vjeronaučne godine. Nakon prijave i dostave potvrde o primljenom krštenju (ako je dijete kršteno izvan naše misije) počinje priprava za sakrament, koja obuhvaća redovito pohađanje nedjeljne sv. mise i redovito pohađanje župnog vjeronauka za vrijeme trajanja školske godine.

Ispovijed

Oni koji žele pristupiti sakramentu sv. pomirenja/ispovijedi, mogu to učiniti prije svake svete mise ili u pastoralnom centru u Linzu, Pillweinsstr. 11., tijekom uredovnog vremena ili po dogovoru. Svakog prvog petka u mjesecu moguće je sudjelovati u pobožnosti prvih petaka. U 19.00 sati je sv. misa, a prigoda za ispovijed je od 18.00 sati. Pred sve velike svetkovine (Božić, Uskrs, Velika Gospa) postoji mogućnost pristupa sakramentu svete ispovijedi. O tome dušebrižnik pravovremeno obavijesti vjernike.

Koji se sakramenti primaju samo jednom u životu?

Krštenje, potvrda i sveti red. Ovi sakramenti kršćaninu utiskuju neizbrisiv biljeg (pečat). Krštenje i potvrda čine ga jednom zauvijek djetetom Božjim i sličnim (suobličenim) Kristu. Svećeničko ređenje kršćanina također obilježava do kraja života.

Potvrda

Prijava za sakrament potvrde Roditelji koji žele da im djeca prime sakrament svete potvrde u našoj misiji i na hrvatskom jeziku, trebaju prijaviti svoju djecu u mjesecu rujnu, s početkom školske i vjeronaučne godine. Ako je je dijete kršteno izvan naše misije, s vremenom će biti potrebno dostaviti potvrdu o primljenom krštenju. Nakon prijave počinje priprava za sakrament koja obuhvaća redovito pohađanje nedjeljne sv. mise i redovito pohađanje župnog vjeronauka za vrijeme trajanja školske godine. Slijedeće slavlje svete potvrde je 2021. godine.

Sveti red

Svećenik je onaj koji nastavlja djelo otkupljenja na zemlji. Što bi nam koristila kuća puna zlata, kad ne bi bilo nikoga tko bi nam otvorio vrata. Svećenik je ekonom dobroga Boga, upravitelj njegovih dobara. Sv. Ivan Maria Vianney

Ženidba

Prijava za sakrament svete ženidbe Oni koji žele sklopiti sakrament ženidbe dužni su najprije pohađati tečaj priprave za kršćanski brak. Tečaj se u našoj misiji održava dvaput godišnje: u veljači i rujnu. Prvi razgovor o sakramentu se u pravilu događa šest mjeseci prije slavlja sakramenta. Kod odabira termina slavlja, neka se što je moguće prikladnije odabere vrijeme da se izbjegnu nesporazumi s drugim terminima u misiji. Otprilike mjesec dana prije sklapanja kršćanskog braka, neka se zaručnici jave dušebrižniku radi ispunjavanja postupka za ženidbu (Trauungsprotokoll). Pritom je potrebno priložiti sljedeće dokumente: • Vjenčani civilni list - Heiratsurkunde ( dovoljna je kopija) • Krsni list - Taufschein (original, ne smije biti stariji od 6 mjeseci) • Slobodni list - Ledigschein (original, ne smije biti stariji od 6 mj.) • Potvrda o Tečaju priprave za brak (ako je obavljen izvan misije) U tjednu prije slavlja sakramenta ženidbe neka se zaručnici jave vjenčatelju radi upoznavanja s obredom slavlja sakramenta te svete Ispovijedi. Tečaj priprave za brak: Ponedjeljak, 23. 09. 2019. Utorak, 24. 09. 2019. Srijeda, 25. 09. 2019. Mjesto održavanja: vjeronaučna dvorana u Linzu, Pillweinstrasse 11 Početak i trajanje: od 19:00 do 20:15 sati Nije potrebna prethodna (online) prijava.

Bolesničko pomazanje

Prijava za sakrament bolesničkog pomazanja Oni koji žele za sebe ili za svoje bolesnike te starije osobe u obitelji ili rodbini sakrament bolesničkog pomazanja, mogu se telefonski prijaviti u ured misije (0732) 650 262 kao i prilikom susreta sa dušebrižnikom prije ili poslije svete mise. Jednako tako se može prijaviti posjet starijim i bolesnim osobama u staračkom domu ili bolnici.